Reportaže - Štrepci
LSUG “Jarebica“, Štrepci: MALA UDRUGA, S VELIKIM OČEKIVANJIMA
Dobroslav Vrdoljak
Od sve divljači, ovdje je najviše fazana, kako autohtonog, tako i onoga ubačenog u lovište. No, zanimljivo, ovdašnji lovci najradije love divlju svinju, a srnjaka ne love nikako, drže da je ta divljač najviše stradala u ratu i, zbog njezina brojnog stanja, još je nemaju pravo loviti.
Ljeto je u punom zamahu, temperatura je iznad 30 ºC. U posjetu smo maloj lovačkoj udruzi u selu Štrepcima, u Distriktu Brčko. Do prošle godine, lovci ove udruge bili su u sastavu LU “Sokol“ iz Seonjaka (Ravne Brčko), a tada je, 7. ožujka, u Štrepcima osnovano Lovačko sportsko udruženje građana “Jarebica“. Zanimao nas je, naravno, razlog odvajanja i osnivanja novoga društva, pri čemu smo odmah isključili nacionalnu netrpeljivost, na što se u Središnjoj Bosni obično pomisli pri ovakvim podjelama.
Glavni je razlog u tome što je 38 posto članstva “Sokola“ bilo iz Štrebaca i krajeva okolo njih, dakle u broju lovaca. Novo društvo, “Jarebica“, ima 150 članova, ima lovište površine 56.000 km četvornih i ima solidnu osnovu za normalan i uspješan rad. Organizirano je u 6 sekcija: Štrepci – Katolički Slamovac, Gornji Zovik, Donji Zovik, Boće, Boderište – Dubravice Donje i Omerbegovača – Čađavac. Predsjednik mu je Ivo Nikolić, tajnik Fadil Redžić, a glavni lovnik Tomo Anđelović. Lovište nije tipično ravničarsko, ravnice su ovdje ispresijecane manjim i većim brežuljcima pa sve to stvara ugodan osjećaj prostora za uzgoj divljači i prave lovačke užitke.
KAKO BEZ ZAKONA O LOVSTVU
Kako nemaju stalno uposlene osobe, sve poslove rade volonterski, čak je i lovočuvarska služba takva, pa se u tom smislu financijski ne iscrpljuju. Ubuduće će, vjerojatno, biti nekih naknada za određene poslove, jer se ovako neće moći unedogled. Udruga, dakle, za sada financijski dobro stoji, izmiruje sve svoje obveze prema Savezu i drugim institucijama, a ostavlja se i izvjesna rezerva za uređenje vlastitih prostorija. Za sada se koriste prostorijama mjesne zajednice.
Korištenje lovišta regulirano je odlukom mjerodavnog ministarstva, a sve je to kratkoročnog karaktera. Čeka se koncesija pa da se zna tko čime upravlja i tko je za što odgovoran. Ovako, Distrikt Brčko nema svoga zakona o lovstvu nego se, kako kada, poziva na zakone o lovstvu Federacije BiH i Republike Srpske, što je neodrživo. Ovdje je više lovačkih društava, neka su priznata, a neka i nisu, a ima i samovolje pa pojedinci dovode lovce iz Italije i love prepelice za svoj račun. U LSUG “Jarebica“ baš je tih dana kad smo ih posjetili stiglo rješenje o obustavi lova jer nemaju odluku o korištenju lovišta s točno opisanim granicama. Morat će se to nekako riješiti s mjerodavnim subjektima u Vladi Distrikta Brčko.
Razgovarajući s ovim ljudima, zaključujemo da u sferi života izvan lovstva imaju manje problema nego u lovstvu. Multinacionalna su sredina i u tom pogledu nemaju problema, ali se u lovstvu pojedinci ponašaju neodgovorno i ne poštuju odluke i dogovore. Kažu nam, u sprječavanju problema imaju potporu policije. Sa susjedima dobro surađuje i na tom planu nemaju nikakvih problema. Kane predložiti odvajanje sportskog od komercijalnog lova, jer su oni relativno mala udruga, a od komercijalnog lova za sada dolazi u obzir jedino prepelica.
Svi lovci plaćaju članarinu: redoviti 80 KM, počasni 40 KM. Svaki lovac mora odraditi još po jednu dnevnicu ili platiti dodatnih 20 KM. Imaju 8 počasnih članova, koji su to priznanje uglavnom dobili u zajedničkoj udruzi “Sokol“.
KINOLOGIJI MINUS, STRELJAŠTVU PLUSLovište je, rekosmo, ravničarsko, ispresijecano manjim i većim brežuljcima, intenzivno se obrađuje. Velike su površine pod žitaricama, a i one pod povrćem i voćem. U takvim uvjetima, mnoge se vrste divljači lako snalaze za hranu. Brojni su ovdje potoci i potočići pa voda nije neki problem. Najčešća divljač je fazan, onaj autohtoni i onaj uvezeni, i ona dostiže puni kapacitet lovišta. Nešto je manje prepelice (domaće i selice), patke, guske, šljuke, zeca, lisice, kune, jazavca, divlje svinje i srneće divljači. Srnjaka još ne love jer smatraju da ga nemaju dovoljno, ova je divljač u ratu najviše stradala. Iako je fazana najviše (velik broj fazana uvoze iz fazanerije u Brki), najomiljenija im je lovna divljač, ipak, divlja svinja.
Krivolov nije masovan, ali ga ima. Pojedinci iz susjednih lovišta udružuju se s domaćim krivolovcima i obično love u pograničnim područjima. U prošloj se godini ovdje javilo bjesnilo kod lisica. Svi su slučajevi uredno prijavljeni veterinaru. Ove godine još nema prijave bjesnila ni kod jedne divljači. I dok su bili u zajedničkoj udruzi, udruzi “Sokol“, ovdašnji su lovci radili na izgradnji različitih lovno-uzgojnih i lovno-tehničkih objekata. Sad, kad su samostalni, rade još više. Izgrađeno je niz hranilišta za pernatu i srneću divljač te dovoljan broj promatračnica i visokih čeka. U lovištu su izgradili 3 lovačke kuće, a nadaju su skorom početku gradnje lovačkog doma, za koji su dobili lokaciju. U graničnim područjima lovišta ove udruge i dalje su minska polja, tom je terenu prilaz nemoguć. U susjednim je lovištima bilo i stradavanja
od mina “posijanih“ za nedavnoga rata.
Kad je riječ o kinologiji, njoj ovdje baš i ne “cvjetaju ruže“. S Kinološkim savezom Herceg-Bosne ne stoje dobro. Smatraju da tamo ima nekakvih razdora i problema, pa se više vežu za posavsku regiju, odnosno za Distrikt Brčko. Nemaju ni kinološkog kluba, niti kinološke sekcije, a planiraju odrediti osobu za rad oko kinologije (to je do sada radio glavni lovnik).
Među psima, najveću pozornost posvećuju njemačkim ptičarima, a onda autohtonim goničima, ponajprije posavcima. Lovno je streljaštvo ovdje dobro razvijeno. Imaju i svoje uređaje za izbacivanje glinenih golubova, ali se uglavnom koriste uslugama jačih streljačkih sredina: Orašja, Domaljevca i Brke.
O radu i aktivnosti streljačke družine najviše se brinu Tomo Anđelković i Hajrudin Selimbašić. Planiraju izgraditi bolje i opremljenije strelište.
UZGOJ TRČKE
Štrepčane, kao i najveći broj lovaca u Federaciji, za sada najviše zaokuplja misao kako uspješno riješiti pitanje koncesije za lovište, pa da im se ne stavlja zabrana lova kad se to kom inspektoru prohtije. Za to već odvajaju neki novac, kako ne bi bili zatečeni.
Žao im je, ali za sada na planu lovnoga turizma nemaju gotovo nikakvih planova. Možda kasnije nešto i bude, kad se sve sredi i kad brojnost divljači dovedu na veću razinu. Imaju sekciju planinara, u kojoj je dosta mladih. S njima najviše radi sadašnji predsjednik udruge Ivo Nikolić, koji ih, osim planinarskim vještinama, uči tajnama lova i u njima budi ljubav prema lovstvu i prirodi. Do sada su sudjelovali u zajedničkim lovačkim zabavama i druženjima, ali planiraju uvesti redovito sastajanje i druženje na razini udruge koje će biti vezano uz nadnevak osnivanja udruge “Jarebica“.
Zanimljiva je, i ozbiljna, njihova nakana uzgoja trčke, koje je nekada ovdje bilo u izobilju, ali joj se broj smanjio do istrebljenja. U tom je cilju nabavljen inkubator, ali još nisu našli tvrtku ili pojedinca, od koga bi nabavili jaja trčke. Bilo bi dobro kad bi netko od proizvođača traženih jaja pomogao ovoj udruzi u ostvarivanju njezinih planova na uzgoju skoro nestale divljači ovoga kraja.
Opći je dojam, nakon posjeta ovoj lovačkoj udruzi, da je riječ o jednoj vrlo mladoj, ali odlučnoj grupi entuzijasta koji su odlučili od novoosnovane udruge napraviti zdravu i dobro educiranu lovno-sportsku cjelinu kojoj će, osim boravka lovaca u prirodi i ugodnih lovnih trenutaka, u prvom planu biti uzgoj i zaštita autohtone divljači. Na tome im od srca čestitamo i želimo im potpun uspjeh, vjerujući da će im pomoći i Lovački savez Herceg Bosne.
HOOPINFORMATIVNO I STRUČNO GLASILO LOVAČKOGA I KINOLOŠKOG SAVEZA
HERCEG BOSNE - MOSTAR,
SVIBANJ - LIPANJ 2010.