Početkom prošlog stoljeća vlasnik jednog imanja u Boderištu, kalemljenjem na dženariku, po prvi puta je počeo uzgajati novu sortu šljiva. U to vrijeme, tadašnji šef Voćarskog odsjeka pri Zemaljskoj vladi u Sarajevu pod Austro-Ugarskom upravom, pri izboru imena želeći naglasiti da je slatka kao dinja toj novoj sorti šljive dao ime DINKA.
Plod DINKE je sličan požegači, s razlikom što je prema peteljci karakteristično zašiljen i što mu je meso mekše i zelenkasto-žute boje. Drvo je nešto bujnije nego drvo požegače, a grane mu rastu uspravno.
Nova sorta "Dinke iz Boderišta", je opisana u knjizi "Kratak pregled važnijih trgovačkih sorti šljiva" objavljena 1936. godine.
Nije nam poznato tko je vlasnik imanja na kojem je uzgojena Dinka i koliko stabala te autohtone sorte šljive je još na životu pa molimo sve koji znaju nešto više o tomu da nam jave...
Šljiva je jedna od najčešćih voćnih sorti koje se uzgajaju na našim prostorima a možemo i reći da je vodeća voćna vrsta kod nas. Područje južno od Brčkog posebice Boderište Zovik, Štrepci, Bijela, Skakava itd., predstavljeno je niskim kompleksom zemljišta sa nadmorskim visinama do 150 m, i pogodno je za razvoj voćarstva i uzgoj šljive.
U vrijeme Austrougarske Brčko je bilo trgovačko središte. U tom periodu iz Brčkog se izvozilo 25-30.000 tona suhe šljive u Austriju, Njemačku, Englesku i SAD a veliki udio u tome imali su naši djedovi.
Svježi plod šljive u 100 grama sadrži 87 g vode, 11 g ugljikohidrata, 1,4 g dijatetskih vlakana i 0,7 g bjelančevina.
Od vitamina ima najviše beta-karotena (provitamin A), vitamina C, vitamina E, folne kiseline, niacina i vitamina B6, te obilje minerala: prvenstveno kalija, zatim fosfora, kalcija, magnezija, natrija, željeza i bakra. Šljiva sadrži i topljiva dijetetska vlakna (pektin) koja djeluju blagotvorno kod sniženja kolesterola u krvi i zatvora.
Šljive imaju nisku energetsku vrijednost, samo 46 kcal na 100 g, oko četiri puta manju od kruha. Ugodan okus šljive potječe od dobroga omjera šećera (5 različitih vrsta) i voćnih kiselina.
Šljive uz još neke vrste voća (jabuke, višnje, kruške, marelice) prirodno sadrže sorbitol - šećerni alkohol koji se koristi kao zamjena za šećer u proizvodnji slatkih dijetetskih proizvoda namijenjenih dijabetičarima i ostalim osobama koje smiju konzumirati ograničene količine šećera.
Sorbitol ima 60 % slatkoće šećera, sadrži manje kalorija od šećera, dobro zadržava vlagu, ima prikladnu kristalnu strukturu i ne izaziva karijes. U obliku koncentriranoga soka, suhe šljive koriste se kao prirodni zaslađivač, boja, pojačivač okusa i konzervans.
Šljive se svrstavaju u lužnato voće bogato kalijem koji je neophodan za održavanje acido-bazne ravnoteže. Intenzivna tjelesna aktivnost kod povišene temperature, rad noću te stres, izazivaju pad razine kalija, što uzrokuje umor organizma.
Usporedba sadržaja nutrijenata u svježim i suhim šljivama (računato na 100 g namirnice) pokazuje određene razlike. Suhe šljive sadrže veće količine minerala, vitamina (osim vitamina C) i fitokemikalija.
Ljekovitost
Zbog obilja vitamina, minerala, dijetetskih vlakana i prirodnih šećera, šljiva zauzima važno mjesto kao voće u prehrani. Ona pridonosi i poboljšanju pravilne prehrane, tim više što njezin sastav u biološki najprihvatljivijim omjerima ljudski organizam lako prihvaća i time je iskoristivost pojedinih sastojaka povećana.
Šljiva je zbog sadržaja vitamina B-kompleksa izuzetan stimulator izmjene ugljikohidrata u organizmu. Pomaže kod psihičkih nemira i poteškoća s koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam i odstranjuje iz njega štetne tvari te potiče rad jetre i popravlja apetit.
Laksativno djelovanje šljive ima naročitu prednost jer je, zbog nedovoljne fizičke aktivnosti i načina prehrane suvremenog čovjeka, smanjena aktivnost crijeva, naročito kod starijih osoba.
Ali oprez! Koštica šljive sadrži tvari koje mogu osloboditi otrovnu cijanovodičnu kiselinu uslijed djelovanja enzima u organizmu.
Najpoznatiji zaštitni znak bakine kuhinje je pekmez ili džem od šljiva. Kuhana u vodi ili vinu s dodatkom šećera, narančine ili limunove korice i začina može biti izvrstan kompot. Izvrsna je u kombinaciji s različitim vrstama tijesta, od pita preko savijača do okruglica od krumpirova tijesta. Gušći umak od propasiranih kuhanih šljiva sa šećerom i cimetom, a po želji i muškatnim oraščićem poslužite sa sladoledom od vanilije.
U slanim jelima najviše se koristi sušena šljiva, osobito u kombinaciji sa svinjetinom, junetinom i peradi. Svinjetinu i perad možete nadijevati ili obložiti šljivama, a kod pirjane junetine stavite je u umak kako bi on dobio dodatnu punoću.
Šljivovica, bila ona obična ili prepečenica, izvrstan je aperitiv, a možete je koristiti za flambiranje slatkih i slanih delicija.
Koliko malo znamo o "Dinki iz Boderišta" je samo još jedan od mnogobrojnih primjera koliko malo računa vodimo o onomu što su nam u zalog ostavili naši preci....
Plod DINKE je sličan požegači, s razlikom što je prema peteljci karakteristično zašiljen i što mu je meso mekše i zelenkasto-žute boje. Drvo je nešto bujnije nego drvo požegače, a grane mu rastu uspravno.
Nova sorta "Dinke iz Boderišta", je opisana u knjizi "Kratak pregled važnijih trgovačkih sorti šljiva" objavljena 1936. godine.
Nije nam poznato tko je vlasnik imanja na kojem je uzgojena Dinka i koliko stabala te autohtone sorte šljive je još na životu pa molimo sve koji znaju nešto više o tomu da nam jave...
Šljiva je jedna od najčešćih voćnih sorti koje se uzgajaju na našim prostorima a možemo i reći da je vodeća voćna vrsta kod nas. Područje južno od Brčkog posebice Boderište Zovik, Štrepci, Bijela, Skakava itd., predstavljeno je niskim kompleksom zemljišta sa nadmorskim visinama do 150 m, i pogodno je za razvoj voćarstva i uzgoj šljive.
U vrijeme Austrougarske Brčko je bilo trgovačko središte. U tom periodu iz Brčkog se izvozilo 25-30.000 tona suhe šljive u Austriju, Njemačku, Englesku i SAD a veliki udio u tome imali su naši djedovi.
Svježi plod šljive u 100 grama sadrži 87 g vode, 11 g ugljikohidrata, 1,4 g dijatetskih vlakana i 0,7 g bjelančevina.
Od vitamina ima najviše beta-karotena (provitamin A), vitamina C, vitamina E, folne kiseline, niacina i vitamina B6, te obilje minerala: prvenstveno kalija, zatim fosfora, kalcija, magnezija, natrija, željeza i bakra. Šljiva sadrži i topljiva dijetetska vlakna (pektin) koja djeluju blagotvorno kod sniženja kolesterola u krvi i zatvora.
Šljive imaju nisku energetsku vrijednost, samo 46 kcal na 100 g, oko četiri puta manju od kruha. Ugodan okus šljive potječe od dobroga omjera šećera (5 različitih vrsta) i voćnih kiselina.
Šljive uz još neke vrste voća (jabuke, višnje, kruške, marelice) prirodno sadrže sorbitol - šećerni alkohol koji se koristi kao zamjena za šećer u proizvodnji slatkih dijetetskih proizvoda namijenjenih dijabetičarima i ostalim osobama koje smiju konzumirati ograničene količine šećera.
Sorbitol ima 60 % slatkoće šećera, sadrži manje kalorija od šećera, dobro zadržava vlagu, ima prikladnu kristalnu strukturu i ne izaziva karijes. U obliku koncentriranoga soka, suhe šljive koriste se kao prirodni zaslađivač, boja, pojačivač okusa i konzervans.
Šljive se svrstavaju u lužnato voće bogato kalijem koji je neophodan za održavanje acido-bazne ravnoteže. Intenzivna tjelesna aktivnost kod povišene temperature, rad noću te stres, izazivaju pad razine kalija, što uzrokuje umor organizma.
Usporedba sadržaja nutrijenata u svježim i suhim šljivama (računato na 100 g namirnice) pokazuje određene razlike. Suhe šljive sadrže veće količine minerala, vitamina (osim vitamina C) i fitokemikalija.
Ljekovitost
Zbog obilja vitamina, minerala, dijetetskih vlakana i prirodnih šećera, šljiva zauzima važno mjesto kao voće u prehrani. Ona pridonosi i poboljšanju pravilne prehrane, tim više što njezin sastav u biološki najprihvatljivijim omjerima ljudski organizam lako prihvaća i time je iskoristivost pojedinih sastojaka povećana.
Šljiva je zbog sadržaja vitamina B-kompleksa izuzetan stimulator izmjene ugljikohidrata u organizmu. Pomaže kod psihičkih nemira i poteškoća s koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam i odstranjuje iz njega štetne tvari te potiče rad jetre i popravlja apetit.
Laksativno djelovanje šljive ima naročitu prednost jer je, zbog nedovoljne fizičke aktivnosti i načina prehrane suvremenog čovjeka, smanjena aktivnost crijeva, naročito kod starijih osoba.
Ali oprez! Koštica šljive sadrži tvari koje mogu osloboditi otrovnu cijanovodičnu kiselinu uslijed djelovanja enzima u organizmu.
Najpoznatiji zaštitni znak bakine kuhinje je pekmez ili džem od šljiva. Kuhana u vodi ili vinu s dodatkom šećera, narančine ili limunove korice i začina može biti izvrstan kompot. Izvrsna je u kombinaciji s različitim vrstama tijesta, od pita preko savijača do okruglica od krumpirova tijesta. Gušći umak od propasiranih kuhanih šljiva sa šećerom i cimetom, a po želji i muškatnim oraščićem poslužite sa sladoledom od vanilije.
U slanim jelima najviše se koristi sušena šljiva, osobito u kombinaciji sa svinjetinom, junetinom i peradi. Svinjetinu i perad možete nadijevati ili obložiti šljivama, a kod pirjane junetine stavite je u umak kako bi on dobio dodatnu punoću.
Šljivovica, bila ona obična ili prepečenica, izvrstan je aperitiv, a možete je koristiti za flambiranje slatkih i slanih delicija.
-------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------
Koliko malo znamo o "Dinki iz Boderišta" je samo još jedan od mnogobrojnih primjera koliko malo računa vodimo o onomu što su nam u zalog ostavili naši preci....
Zadnja promjena: Boce-Team; 26.06.16 17:12; ukupno mijenjano 3 put/a.