Kao materijal za izradu najbolja je drvo ŽESTIKA ali veoma dobre osobine ima i mlada LJESKOVINA koja se kod nas najviše i upotrebljavala za izradu sepeta, odnosno svo ono pruće koje je savitljivo i koje se lako cijepa. Sepeti su se proizvodili odnosno pleli u više veličina, kako je komu odgovaralo i trebalo.
Jadni sepet nitko nije štedio. Tone i tone tereta prenešeno je u njemu. Sve ono što zemlja iznjedri on prenese. Kukuruz, šljive, trešnje, jabuke, kruške, drva i sve drugo što je rađalo i u zemlji i na zemlji.
A kada bi vremenom dotrajao,opet bi ga onako klimava upotrebljavali kao najljepše mjeste za kokoši na kojem bi one nosile jaja. Poslije bi se kvočke nalegle i iz udobnog legla izvele deset, petnaest, dvadeset pilića.
Pored gore nabrojanog, sepet je imao i još niz drugih upotrebnih vrijednosti. Pravom majstoru za pletenje jednog sepeta, ovisno o njegovoj veličini, potrebno je između sat ili dva vremena.
Cijena jednog sepeta danas je, opet ovisno o veličini, od deset do trideset konvertibilnih maraka. To je cijena za one koji ga ne znaju sami napraviti a nekada davno svi naši stari su sami znali izraditi sve vrste i veličine sepeta.
Tradicija izrade sepeta danas polako izumire ali i dalje je rijetko kućanstvo bez sepeta u šupi...
![[Vrh]](https://2img.net/i/fa/invision/p_up_en.gif)