"Petrovska služba: stijena jedinstva i kamen spoticanja"

Sredinom svibnja 2015. iz tiska je izašla još jedna knjiga u izdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, te suizdanju Glasa Koncila iz Zagreba. Knjiga je autorski uradak redovitog profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu prof. dr. sc. Nike Ikića a nosi naslov: „Petrovska služba: stijena jedinstva i kamen spoticanja“. Povijesno-teološki, biblijsko-dogmatski i ekumenski pogledi. Knjiga na 274 stranice problematizira pitanje papina primata.

U knjizi Ikić obrazlaže  ekumenski kontroverznu, a često krivo tumačenu i slabo razumijevanu teološku temu "petrovske službe", odnosno papina primata i svih pitanja koja su s njim povezana.
Knjiga je tematski podijeljena na tri cjeline. Nakon uvodnoga tumačenja osnovnih pojmova, prva cjelina donosi povijesno-teološki razvitak tematike: u prvom tisućljeću kroz različite faze, u drugom mileniju u nekoliko vremenskih razdoblja te na Prvome i Drugome vatikanskom saboru, odnosno u poslijesaborskim dokumentima.

Druga cjelina posvećena je biblijskomu, ekleziološkomu i dogmatskomu značenju i utemeljenju papina primata.
Treća cjelina prikazuje istu temu na osnovi stavova reprezentativnih nekatoličkih kršćanskih teologa (pravoslavnih, anglikanskih, evangeličkih, luteranskih i reformiranih).
U zaključnim razmišljanjima Ikić objašnjava ideju o "povratku na izvore", kao i potrebu daljnjeg razjašnjenja odnosa primata i episkopata, autoriteta i supsidijarnosti, suvereniteta i kolegijalnosti u Crkvi.

Na kraju, kao zaključak cijele knjige, autor u vjeri, nadi i ljubavi predstavlja ekumenska očekivanja u budućnosti.

U predgovoru autor objašnjava kako je došlo do ovog djela: „Od ideje do stvarnosti dalek je i trnovit put. Slikovito rečeno: ideja se začne negdje u nutrini, neprimjetno zrije i raste te kad se navrši njezino vrijeme, dugo i bolno se rađa u određenim okolnostima jer želi postati stvarnost, a stvarnost u sebi želi doći do riječi. Tako je nekako bilo s idejom Petrovske službe u meni. Kad se konačno pismeno materijal rodio, onda je više od godinu dana neobjašnjivo čekao pravi trenutak svojega objavljivanja. A kad je papa Franjo 31. siječnja 2015. objavio da 6. lipnja 2015. dolazi u Sarajevo, osjetio sam da je to taj čekani trenutak. On mi se čini idealnim okvirom našoj javnosti ponuditi sustavan pogled na Petrovsku službu u čijem je neprekinutom nizu papa Franjo 266. po redu. U duhu te službe on je glasnik mirnog zajedništva i pomirenog suživota, a njegova služba je stijena jedinstva iako je često bila kamen spoticanja, o čemu govori ova knjiga u koju sam uložio mnogo žrtve i ljubavi.“

Uz uvodno poglavlje, knjiga ima i tri glavna dijela koja donose povijesno-teološki pogled o dotičnoj temi, tj. kako se papin primat povijesno razvijao; zatim biblijsko-dogmatski pogled koji donosi biblijsko utemeljenje petrovske službe. A treći dio govori o ekumenskim pogledima tj. kako na primat gledaju različite kršćanske Crkve i zajednice.

Na kraju je donijeta proširena literatura o temi petrovskog primata, te kazalo osobnih imena koje pomaže da se lako pronađu osobe koje su teologiju zadužili svojim istraživanjem naznačene teme.

Jedan od recenzenata je u svojoj recenziji naglasio radost što će se na polju hrvatske teologije pojaviti vrlo vrijedan te itekako potreban monografski rad na ekumenski kontroverznu, a mnogo puta krivo tumačenu i slabo razumijevanu teološku temu „petrovske službe“, odnosno Papina primata i svih pitanja koja su s njim povezana. Ova tema je u hrvatskoj teološkoj literaturi uglavnom obrađivanja parcijalno, apologetski ili pak kruto kontroverzistički, i stoga postoje opravdani ekleziološki i ekumenski razlozi za objavu ovog rada. Posebno stoga što je autor koristio relevantnu znanstvenu međunarodnu i domaćuliteraturu. Stoga se djelo može gledati kao osnovna teološka studija katoličke ekleziologije, ali i kao nužan kvalitetan teološki „materijal“ potreban za ozbiljan ekumenski dijalog kako s pravoslavnima, tako i s protestantskim teolozima, Crkvama i kršćanskim zajednicama – ističe recenzent.

Sam autor na kraju uvoda ističe: „Svjestan sam da je ovaj rad mali korak na putu jedinstva, ali se nadam u pravom smjeru. Papin posjet Sarajevu i ova studija neka budu Bogu na slavu, Crkvi na korist a jedinstvu Crkve na poticaj.“

Recenzenti ovog djela su prof. dr. sc. Ante Mateljan, te prof. dr. sc. Tomo Vukšić. Knjigu je lektorirala dr. sc. Marija Znika, a korekturu su izvršili vlč. Bojan Ivešić i student teologije Marko Župarić.