Gradaščevića kula ili u narodu poznatija kao "begova kula" u Bijeloj građena je od 1795. do 1812 godine.
Osnovano se može pretpostaviti da ju je izgradio Osman-paša Gradaščević u periodu između 1795 -1812 godine a u kuli boravi 1831 godine.
Te godine (1831) dolazi do sastanka Osman-paše sa bratom Husein-kapetanom Gradaščevićem poznatim kao „Zmaj od Bosne“.
Osman-kapetan je imao šest muških nasljednika.
Po redu rođenja, oni su bili Hamza, Murat, Osman, Muharem, Husein i H. Bećir.
Udajom Nure Gradaščević za Mustafu Fadilpašića kula prelazi u ruke begova Fadilpašića a dalje udajama begovskoj obitelji Hamdi-bega Alikadića.
Potomci Alikadića Nadil, Halid i Hiba naslijedili su ovo imanje i kulu.
Udajom Hibe u obitelj Džinić obitelj Džinić kao miraz za Hibu dobija ovu građevinu u nasledstvo.
Potomci ove obitelji dolazili su obilaziti ovo imanje sve do rata "92 godine.
Iako u narodu postoji predanje da je ista građena od kamena sa franjevačkog samostana na Zidinama to nije istina, ili bar nije potpuna istina.
Prema analizama kamena pretpostavlja se da su zidine oko kule građene od kamena sa razrušenog franjevačkog samostana u Gornjoj Skakavi ali ne i sama begova kula.
Razlog zasto kamen od franjevačkog samostana nije koristen u gradnji same begove kule leži vjerojatno u sujeverju kapetana Gradaščevića Zmaja od Bosne.
Takođe postoji predanje da kada je došlo do uspostave granica između Austrougraske i Osmanskog carstva tj kada su se postavljale vojne utvrde (palanke) Austrougari su tražili pa i podmićivali Osmanske zapovjednike da se ova utvrda na gradi na ovoj poziciji nego na uzvišenju iznad Bijele a kako bi katolički puk Bijele ostao s ovu (Austrougarsku) stranu granice.
To su pravdali i činjenicom da će Osmanlije imati bolji nadzor granice .
Ipak osmanlijski zapovjednik nikako se nije dao smetnuti niti podmititi te je izricit bio da se utvrda- kula gradi baš na ovom mjestu.
Kada su Austrougraski zapovjednici kazali da bi bilo mnogo pogodnije utvrdu graditi na uzvišenju tj brdu iznad osmanlijski zapovjednik je rekao:
"ako treba brdo , brdo ćemo napraviti ovdje".
S toga postoji i legenda da su tada Osmanlije na tom dijelu zbilja načinili vještačko brdo kako bi kula bila na uzvišenju.
Nažalost katoličkog puka Bijele gradnjom kule katolički puk Bijele ostao je u zaleđini kule a samim ti i u nemilosti Osmalnija.
Inače sama kula je masivna građevina četvrtaste osnove i ima sedam katova.
Ovaj stambeno – fortifikacijski objekt je visok 15 metara, a zidovi su debeli 150 centimetara.
Kula u Bijeloj proglašena je nacionalnim spomenikom BiH te je izvrsena i njena prva adaptacija te se čeka nastavak radova.
Tekst : Josip Lelić
![[Vrh]](https://2img.net/i/fa/invision/p_up_en.gif)