Pisati o prostorima Posavine i Brčko distrikta a ne pomenuti selo Dubrave bio bi ogroman grijeh.
Selo Dubrave ,selo marljivih ljudi koji zbog svoje nacionalne osviješćenosti nosiše križ mučenika.
Selo Dubrave nalazi se u jugozapadnom dijelu Brčko distrikta između regionalne ceste Brčko –Cerik s južne strane i magistralne ceste Orašje –Tuzla sa sjeverne strane.
Južnim dijelom ovog sela protiče rijeka Tinja.
Sam zemljopisni položaj ovog sela odredio je sudbinu ovog mjesta kroz povijest.
Nedugo nakon dolaska Rimljana na ove prostore (46 god.p.n.e.) isti počinju sa gradnjom makadamskih cesta.
Jedna od prvih bila je i ceta Bos.Brod-Odžak-Modriča-Gradačac-Ormanica-D.HrgovI-Dubrave-Poljaci-Vukšić-Gorice sa izlazom na rijeku Savu.
Izgradnja ove ceste uveliko je odredila sudbinu ovog sela.
Dolaskom franjevaca na ove prostore 1291 godine zvanično dolazi i katoličanstvo.
Nedugo zatim osniva se župa Ravne kojoj pripada i selo Dubrave koje se u tim spisima i pominje kao naseljeno mjesto.
Podjelom župe Ravne na župe: Bijela Ravne i Štrepci Ravne 1742 godine selo Dubrave pripada župi Bijela.
Prva crkva u Dubravama izgrađena je 1823 godine zahvaljujući fra Iliji Starčević rodom iz Zovika koji je iznudio dozvolu za gradnju od Husein-bega- Gradaščević.
Godine 1834. sjedište župe je preneseno u Dubrave te broji oko 4.000 vjernika ali se to ime ustalilo tek od 1846. godine.
Te je godine izgrađen je i župni stan.
Umjesto stare drvene crkvice podignuta je 1869. god. nova od kamena.
Godine 1875 u Dubravama se otvara katolička pučka škola.
Nedugo zatim 16.09.1878 godine Austro-Ugraske trupe ulaze u Dubrave i oslobađaju iste od Osmanlija.
Nakon oslobođenja u Dubravama se uspostavlja žandarmerijska stanica te Dubrave dobijaju dva dućana, parni mlin, obućarnu, pekarsku radnju, kovačnicu te dvije gostione.
Može se slobodno reći da je ovo bilo vrijeme procvata ovog mjesta.
Godine 1927 ustrajnošću fra Valerija Filipovića gradi se župna crkva u Dubravama na mjestu stare crkve.
Dolaskom NDH 1939 godine Dubrave postaju upravno politički i vojno administrativni centar tj Dubrave dobijaju status Općine Dubrave.
Načelnik općine Dubrave bio je Jozo Hrgovčić.
U Dubravama se pored žandarmerijske postaje uspostavlja i vojarna koja se nalazila na raskrižju prema Bijeloj.
Završetkom rata 1945 Dubrave gube sve prednadležnosti te se općina Dubrave gasi a osniva se općina Bukvik.
Zbog svoje nacionalne osviješćenosti mnogi Dubravčani bili su pripadnici domobranski postrojbi u II svjetskom ratu.
Upravo ovo je bio razlog zbog čega mještani Dubrava nisu bili poželjni u javnim službama bivše ( SFRJ) države.
Iz ovog razloga isti su bili prinuđeni da se bave zemljoradnjom i voćarstvom a nešto manje stočarstvom.
Novonastala država (Jugoslavija) stavlja ovo mjesto i narod ovog kraja na margine interesa te ovo mjesto godinama stagnira usled čega mnogi mještani već 60-setih godina odlučuju da život potraže negdje drugdje.
Dolaskom rata 1992 godine srpski agresor namjernim granatiranjem te teškim topništvom razara obiteljske domove te znatno ostećuje župnu crkvu.
Nakon završetka rata 1995 god zbog velikih oštećenja i nemogućnosti obnavljanja župne crkve ista je srušena a mjesto iste izgrađena nova župna crkva.
I tijekom ovog domovinskog rata 1992-1995 god mnogi Dubravčani opet stadoše na branik domovine pruživši jak otpor neprijatelju te obranivši svoje domove.
Poslije rata na prostoru Dubrava gradi se više poslovnih zona i objekata poput : Arizone, Fero-Terma, Ruškić -transa, Mendeš- gradnje, Beton-compani i drugih.
Poslije skoro sto godina tj od dolaska Austro-Ugraske na ove prostore ovo je bio prvi veliki korak u oživljavanju ovog mjesta ali i okruženja.
Nažalost stalnom nesigurnošću,te vođenjem loše demografske politike Dubrave kao i mnoga naša mjesta poslije rata zahvatio je novi val iseljavanja te je broj stanovnika manji nego ikada u povijesti ovog mjesta.
Prema zadnjem prijeratnom popisu stanovništva iz 1991 Dubrave su brojile 1.338 stanovnika.
Da li će Dubravčani udahnuti ponovno život svome rodnom mjestu na njima je da odluče ?
Da se ne zaboravi !
Tekst i foto : Josip Lelić
![[Vrh]](https://2img.net/i/fa/invision/p_up_en.gif)