Mnogi Hrvati brčanskog kraja o ovome pitanju često razmišljaju ali obično ne nalaze odgovore.
Zašto su i kako katolička sela postala muslimanska i koja su to sela ??
Da li su u tim selima katolici prešli na islam ili su se u ta sela naselili neki drugi narodi ??
Da, veoma kompleksno i nedovoljno razjašnjeno pitanje, ali evo pokušat ću približiti i dati točan odgovor na ova pitanja.
Za početak odmah ću reći da katolici brčanskog kraja nisu u velikoj mjeri prešli na islam nego su uglavnom ostali pri svojoj vjeri a neki i pri svome ognjištu.
Ipak,bilo je i onih ,kao i danas, koji su gledali osobni interes pa su u prelasku na islam vidjeli svoju korist.
Ipak radi se o neznatnom broju te o njima neću govoriti jer nisu tema ovog teksta.
Vraćamo se na glavnu temu, a to je zašto su neka katolička sela poput današnje Brke (Barka) i Palanke na brčanskom prostoru postala muslimanska ?
Razlog su svakako bili stalni ratovi između Austrougarske i Osmanskog carstva na ovim prostorima .
Stalni ratovi između ovih dvaju vojski za sobom su povlačili i stalne migracije stanovništva čas na jednu čas na drugu stranu.
Tako se padom brčanskog prostora 1529 godine iseljava veliki dio katolika te Osmanlije zatiču skoro prazan prostor.
Ipak, u neki selima na obroncima Majevice poput Štrepaca,G.Skakave i Bijele ostaje jedan manji dio katolika koji tu egzistira i pored ogromne torture Osmanlija.
Nakon osvajanja Bosanske Posavine od strane Osmanlija 1529 godine Austrougarska u nekoliko navrata vraća ove prostore ali bez većeg uspjeha.
Godine 1737 a nakon potpisivanja
" Požarevačkog mira" dolazi do razgraničenja sukobljenih strana tj Osmanlija i Austrougara.
Ovim mirovnim sporazumom Osmanlije se povlače u dubina teritorija Bosne koja je bila 4 sata jahanja od Save a sve kako bi Austrougati imali 4 sata za dizanje uzbune ako turci krenu ka Savi.
Negdje je to manje, neprohodan put, negdje su potplacivani turski kontrolori i uziman je dublji teritorij do 20 km kao kod Gradačca ili kod nas na obroncina Majevice.
Uglavnom se pokušalo da katolička sela ostanu unutar Austrougarskog prostora.
U tom periodu a na osnovu mirovnog sporazuma Osmanlije utvrđuju svoje vojne utvrde (palanke) na točno određenim položajima .
Jedne od takvih izgrađene su u selima Barka (danas Brka) tada skoro potpuno napušteno katoličko selo te na prostoru današnje Palanke.
Nakon izgradnje vojnih utvrda (palanki) a koje su brojile oko 30 osmanlijskih vojnika krenulo je naseljavanje tog prostora.
Prvenstveno to su bile brojne obitelji osmanlijskih vojnika koji su pripadali toj palanki a potom dolazak zanatlija i drugih muslimana s ciljem naseljavanja praznih katoličkih sela.
Selo Palanka tada je bio ne nastanjen prostor i samom izgradnjom vojne utvrde (palanke) počinje i povijest današnjeg sela Palanka po čemu je na koncu i dobila ime..
Uglavnom vojne utvrde (palanke) osmanlija bile su precizno razmještene na obroncima Majevice izuzev Barke (Brke) gdje su osmanlije ušle nešto dublje u prostor Posavine.
Na datoj karti iz 1737 godine jasno se vidi razmještaj osmanlijskih utvrda (palanki) na obroncima Majevice (označene trokutićima) ali i Austrougarskih (kućice) s druge strane rijeke Save.
Razmak između dvije osmanlijske utvrde bio je 1-2 sata hoda od jedne do druge.
Zahvaljujući ovakvom razmještanju vojnih utvrda (palanki) na obroncima Majevice katolici ovih prostora uspjeli su kako tako očuvati ove prostore i vjeru svojih očeva.
Tekst : Josip Lelić
Foto:
-karta iz 1738 godine s točnim lokacijama postavljenih vojnih utvrda (palanki)
- izgled jedne osmatračnice u vojnoj utvrdi (palanki)
![[Vrh]](https://2img.net/i/fa/invision/p_up_en.gif)