Običaj tetoviranja

Brčko, 27.03.2013.g. - Učenici Gimnazije “Vaso Pelagić” u Brčkom prezentirali su danas projekt pod nazivom “Tradicionalno tetoviranje Hrvata u BiH”. Projekat je realiziran u okviru izborne nastave Hrvatskog jezika i književnosti.

Cilj projekta je prikupljanje što više materijalnih zapisa tj. fotografija i priča brčanskih baka i djedova, te animacija što više mladih ljudi da se bolje upoznaju sa svojom tradicijom i običajima koji izumiru, rekla nam je učenica Marija Dubravkić, koordinatorica projekta.

Ova tradicija tetoviranja potiče još od Ilira, da bi je Slaveni preuzeli i nastavili. Za vrijeme osmanskog carstva ove tetovaže su služile djevojkama kao svojevrsni štit, jer u to vrijeme begovi su imali pravo prve bračne noći, a djevojke čija su tijela bila prekrivena tetovažama križeva, bivale su spašene od ovog običaja, rečeno je na prezentaciji.

Tetovaže su neizbrisive, a najčešći su motivi zmija, križeva, inicijala i godina rođenja.

Ovaj projekt je započeo u Kupresu, gdje je nekolicina mladih ljudi došla na ideju da istraži simboliku i značenje tetovaža na svojim bakama i djedovima, da bi se naknadno proširio i na Brčko.

Profesorica Hrvatskog jezika i književnosti, Marina Vila, je animirala učenike da se bave ovom temom i istraživanjima tradicionalnih tetovaža i rekla nam je da ovo nije kraj aktivnosti u okviru projekta, nego da još uvijek rade na prikupljanju fotogtafija i priča i pozvala sve koji imaju ovakve materijale da im se obrate.

http://portal24h.ba/


OBAVIJEST! Prijatelji, sutra (srijeda), 27.03.2013.g., je prezentacija projekta ''Tradicionalno tetoviranje Hrvata u BiH'' u prostorijama Ju Gimnazije ''Vaso Pelagić'' Brčko. Prezentacija počinje u 12.00h. Očekujemo vas. Prof. Marina Vila
http://tetoviranicovjek.bloger.index.hr/

"Tetoviranje ruku, a i ostalih dijelova tijela (grudna kost, čelo) spada u posebnosti hrvatskog katoličkog stanovništva Bosne i Hercegovine. Stariji će se sigurno sjetiti nježnih ruku bake ili majke koje su bile ukrašene tetoviranim križevima ili drugim ornamentima".

Zanimljivo je da se običaj tetoviranja ruku križevima isključivo veže za područje Središnje Bosne, dok se Posavina u tim izvještajima ne spominje. Iz Središnje Bosne potiču i detaljni opisi tetovaža koje su napravili Ćiro Truhelka i engleska putnica Mary Edith Durham krajem 19. i početkom 20. stoljeća.


Tetoviranje je jedan od običaja koje Hrvati Bosne i Hercegovine preuzimaju od prastanovnika ovih prostora Ilira (u ilirskim grobnicama su pronađene igle za tetoviranje) nastavljajući tako ovu tradiciju od pradavnih vremena do danas. Britanski povjesničar Noel Malcolm, u djelu "Bosnia: A Short History" piše da običaj tetoviranja nije poznat među drugim Slavenima, već da je tetoviranje posebnost katolika Središnje Bosne. Ni Truhelka, ni Durham (Malcolm samo prepisuje/citira Truhelku) ne spominju tetoviranje u sjeveroistočnoj Bosni.

Tetoviranje je i jedan od dokaza da su Hrvati u Bosni i Hercegovini jedini nasljednici i baštinici kulture i običaja prastanovnika ovih prostora (u Bosni i Hercegovini je tetoviranje rasprostranjeno samo među Hrvatima).

Tetoviranje se obično sastoji od niza malih križića na prstima i rukama, te predstavlja neizbrisiv simbol katolicizma u Bosni i Hercegovini.

Česte su i tetovaže krune, te sitnih točkica u krugu koje možda simboliziraju kolo. Jedan od razloga rasprostranjenosti tetoviranja križeva kod Hrvata u BiH je pokušaj da se spriječi odpadništvo od katoličke vjere tj. islamizacija. Tetovirani križ na ruci je bio vidljivi znak pripadnosti Kršćanstvu i u „zlim vremenima" je bilo potrebno puno hrabrosti imati takve tetovaže.



Isto tako, po narodnoj predaji, ovaj običaj je pomogao da se spriječi tursko otimanje katoličkih djevojaka, te otmice muške djece za tursku vojsku (Janjičari?).

Postojalo je više načini tetoviranja, a tetovirale su uglavnom žene.

Jedan od načina je da se na mjestu, na tijelu, koje će se tetovirati najprije nacrta crtež, a zatim se brzo bode iglom po zategnutoj koži i onda natrlja smjesom od uglja i meda. Drugi način je da se od kore drveta izreže križić, te po njemu bode iglom i posipa smjesom od uglja, a domaća rakija je služila kao dezinfekcijsko sredstvo.

Tetoviranje je bilo vrlo bolno i tetoviralo se je obično na proljeće ili u vrijeme crkvenih blagdana.

Ovaj običaj je, prije dolaska komunista na vlast, bio rasprostranjen u većini sela brčanskog kraja (Boće, Laništa, Vitanovići, Ulović, Zovik).

Danas su modi neke druge tetovaže, na nekim drugim dijelovima tijela. Križ, simbol kršćanstva, sve je manje vidljiv i na zidovima, a sve ga manje ima i u srcima. Tetoviranje križeva na rukama, taj pradavni običaj naših predaka, umire zajedno s našim bakama i majkama.

Napomena: na prvoj slici su tetovirane ruke Ane S. iz Vitanovića, a na drugoj slici je ruka Kaje B. iz Vitanovića. Ovaj članak je prvotno objavljen na informativnom portalu Posavski obzor.

Autor: Anto Sluganović


Ana (Blažević) živi u selu Boću (Brčko distrikt).
Djevojačko prezime: Dilberović
Rođena 1935.god. Križ na ruci je bocala kao dvanaestogodišnja djevojčica.
Tetovažu joj je baba Anica radila.Baba Anica je bila jako poznata u Boću i drugim selima.Sve žene koje su htjele tetovažu išle su kod nje.Anica je koristila svoje ''opaljene igle''.To su igle koje su se podgrijavale na žaru.Prije nego se krene bocati, Anica bi nacrtala križ na ruci.Igla se grijala, šiljak postajao sve crnji, a baka Anica bi njime prelazila po nacrtanom križu.Nakapanim voskom na čistoj krpi zamatale bi ruku, te držale neko vrijeme.
Ana Blažević tetovirala je križ radi obićaja i zbog toga da se zna da je Hrvatica.

Zabilježila: Gabriela Blažević

Ruza Djordic
Rodjena 1934. Dolazi iz sela Bijela.
Svoju tetovazu je uradila s 5 godina.
Tetovaze je radjena za vrijeme korizme i to s voskom.
Slika i tekst: Ružica Lukić

Mada se danas ova tetovaze jako slabo vide na njenoj ruci.

Ana Geljic
Djevojacko prezime: Mijic
Rodjena je 02.06.1919.
Svoju prvu tetovazu je napravila 1994. i to na lijevoj ruci, nakon toga ubrzo radi i na desnoj ruci, al' se nazalost ne vidi najbolje.
Zbog jakih bolova i krvarenja na lijevoj
ruci joj nije najbolje ispala, pa ju je vise puta radila.
Tetovazu je radila za vrijeme korizme i svaki dan je dolazio u obzir da se tetovaza radi, osim nedjelje.
Tetovaza je radjena pomocu svete vodice, cadja i voska.
Slika i tekst: Ružica Lukić

Ika Jerkovic ( kcerka Ane Geljic)
Djevojacko prezime: Geljic
Rodjena 04.11.1942.
Dolazi iz sela Bijela, pored Brckog.
Svoju tetovazu je uradila sa 6 godina. Bila je to tradicija cijele njene obitelji, da imaju nekakav znak da su 'katolici'.
Tetovazu joj je radila njena ujna, pomocu svete vodice i cadja i to u vrijeme korizme. Ali posto je Ika puno krvarila tetovaza nije uradjena do kraja.
Slika i tekst: Ružica Lukić

Luca Ždravac
Djevojačko prezime:Matijević
Rodjena 1931. U Dubravama (kod Brčkog).Tetovirala se na korizmeni dan,pred Uskrs kada je imala 15 godina.Kako se tetoviralo odgovara:,,Uzmeš čađu koju ste pirije toga napravili i stavili u posudu gdje se naspe malo sv.vodice.To se promješa,pa se uzme peruška i umače u to i crta po ruci.Kada se nacrta uzme se igla i boca po tome.“
Autorica: Marina Ždravac

Brčko, 1923 god.
Fotograf: V. Tkalčić.

Na desnoj nadlanici je relativno vidljiva otprilike jedna trećina motiva. Ostali dio motiva je nečitljiv, ali se vidi kružna kontura motiva. Obrada slike nije pomogla, novi detalji se nisu pojavili. Uzimajući u obzir druge motive koji su tipični za krajeve oko Brčkog, kao i konstrukciju motiva iz ostalih krajeva, prilično sam siguran da se vidljivi elementi ovoga motiva u istom slijedu i obliku nastavljaju i na nevidljivom dijelu motiva. Tako je na koncu nastao ovaj nacrtani motiv.
Branislav Knežević

Mara Jokić
Gornja Skakava-Brčko Distrikt
1939.godište
Uradila tetovažu dok je imala samo 6 godina
Tekst i fotografija: Tea Ruzich

Kata K. je 1938 godiste. Nije sigurna kad je tocno radila ovu tetovazu ali otprilike je kaze, imala deset godina. Prvi put joj kaze tetovaza nije uspijela , ali zbog svoje jake zelje tetovazu je ubrzo ponovila i iako ju je bolilo nikad se nije pokajala.
Iz Jagodnjaka kod Brčkog
Tekst i Foto: Irena MIćić

Kata K. je 1938 godiste. Nije sigurna kad je tocno radila ovu tetovazu ali otprilike je kaze, imala deset godina. Prvi put joj kaze tetovaza nije uspijela , ali zbog svoje jake zelje tetovazu je ubrzo ponovila i iako ju je bolilo nikad se nije pokajala.
Iz Jagodnjaka kod Brčkog
Tekst i Foto: Irena Mićić

Luca M. je 1939 godiste. Ne sjeca se tocno datuma , ali kaze da je otprilike imala 10 godina kada je uradila ovu tetovazu. Zivi u malom selu Jagodnjak kod Brckog
Toliko od mene , Pozdrav !
Tekst i Foto: Irena Mićić

Mara Filipović je 1936 godiste . Iz Jagodnjaka kod Brčkog. Prvu tetovazu je radila s 15 godina , drugu veoma ubrzo a krizeve na prstima je kaze sama sebi
„bocala“.
Tekst i Foto: Irena Mićić

Danica 1941 godiste , tetovazu je uradila s 5 godina
Bijele kod Brčkog
Tekst i Foto: Irena Mićić

Janja Geljić, rođena 1935.
Živi u Bijeloj, (Bijela) selu kraj Brčkog. Kaže da su te tetovaže prenosene s koljena na koljeno i da su se morali tetovirati kako bi se znalo da su Hrvati. Tetovirana je kada je imala 13 godina.
Tekst i fotografija: Eric Jokic

Ana Kanjuh rođena 1929.
Živi u Gunji (DIstrikt Brčko)
Tetovažu je uradila sa 14 godina.
Muški su se rijetko tetovirali, uglavnom su to radile ženske osobe u ranijoj dječijoj ili dobi mladenaštva.
Tekst i Fotografija: Mirza Haskić

-Ana ( rođena Dudić ) Nikić
-Rođena 25.Maja 1934. godine
Brčko (okolica)
Križ na ruci napravila je još kao dijete sa svojih 10.
godina.
Taj križ na ruci nosi ponosno.
Ona smatra taj križ kao simbol vjere,ljubav i najviše od toga posjeća je na mladost.
Tokom razgovora sa Anom upitala sam je ,, Zašto si napravila taj križ ?" Ona mi je odgovorila da u to njezino vrijeme svi su to pravili.
Tekst i fotografija: Ruziica Ruky Zecevic

Mara Lastrić, selo Bijele, kod Brčkog
Djevojačko prezime:Biberović .Tetovirala se s iglom, voskom, ugljenom i smrekovim bobicama. Kad je imala 12 godina uoči korizme se tetovirala . Dolazi iz Bijele , godina rođenja 1938. Tetovirala se jer joj taj križ predstavlja neprekidnu vjeru u Boga !
Autor: Dražen Gluhaković

Tetovaže iz sela Štrepci, okolica Brčkog, Bosanska Posavina. Koliko se sjećam da je žena rekla da se tetoviralo uglavnom u korizmi.
Tetovirali su se, koliko sam zapamtio... Čađ s onog stakla na lampi petrolejki i to se stavi na ruku i onda boca iglom. E sad nisam siguran jel rekla da se gas po tome polije da bolje upije. A to su poslije onda mazali pljuvačkom dok ne zaraste. Kaže to je napravila kad je bila curetak.
Poslao Stjepan Marčetić u rujnu 2012

Ime i prezime : Ana Cancarevic
Djevojacko prezime : Brnjic
Rodena : 16.3.1932.
Rodom je iz Lipovca a trenutno zivi u Bijeloj.
Tetovirala se kada je imala otprilike 17 god., ne sjeca se zasto , al kaze da se tetoviralo uglavnom za vrijeme Korizme.
Zabilježila: Nicol Bošnjak

Ime i prezime: Anđelka Geljić
Djevojačko prezime: Jurković
Rođena 1936.god. u Bijeloj
Tetovirala se sa 13 godina, na Veliki petak u čast Bogu.Tetovirala se sa pepelom, u koju se ulije malo sv.vodice i onda se sa percem crtalo po ruci nakon cega se bocalo s iglom.
Zabilježila: Natalija Geljić

Ime i prezime: Mato Jurković
Rođen 1947.god. u Bijeloj
Tetovirao se sa 6 godina, na korizmeni dan.
Tetovirao se sa pepelom, u koju se ulije malo
sv.vodice i onda se sa percem crtalo po ruci nakon cega se bocalo s iglom.Tetovirala ga je njegova sestra Anđelka.
Zabilježil: Natalija Geljić

Ime i prezime:Ika Franjić
Djevojacko prezime:Lacić
Rodjena 1938.U Poljacima.Tetovirala se na Sv.Luku kada je imala 22 godine.
Zabilježila: Nikolina Martinović

Ime i prezime: Janja Lastrić
Djevojačko prezime: Koroljević
Rođena 1932.god. u Bijeloj
Tetovirala se sa 7 godina, na Veliki četvrtak u čast Bogu.Tetovirala se sa čađom, u koju se ulije malo sv.vodice i onda se sa percem crtalo po ruci nakon cega se bocalo s iglom.
Zabilježila: Ljubica Geljic

Ime i prezime : Ika Pavlovic
Djevojacko prezime: Pavic
Rodena: 11.5.1938 u Gornjoj Skakavi
Tetovirala se sa 14 godina ,na livadi kada su ona i
njezine sestre cuvale ovce i krave, a uz to su pjevale i pjesmu Cobanice ljepotice.
Zabliježila: Katarina Martinović

Ime i prezime : Ika Pavlovic
Djevojacko prezime: Pavic
Rodena: 11.5.1938 u Gornjoj Skakavi
Tetovirala se sa 14 godina ,na livadi kada su ona i
njezine sestre cuvale ovce i krave, a uz to su pjevale i pjesmu Cobanice ljepotice.
Zabliježila: Katarina Martinović

Ime i prezime : Ika Pavlovic
Djevojacko prezime: Pavic
Rodena: 11.5.1938 u Gornjoj Skakavi
Tetovirala se sa 14 godina ,na livadi kada su ona i
njezine sestre cuvale ovce i krave, a uz to su pjevale i pjesmu Cobanice ljepotice.
Zabliježila: Katarina Martinović

Ime i prezime : Ika Pavlovic
Djevojacko prezime: Pavic
Rodena: 11.5.1938 u Gornjoj Skakavi
Tetovirala se sa 14 godina ,na livadi kada su ona i
njezine sestre cuvale ovce i krave, a uz to su pjevale i pjesmu Cobanice ljepotice.
Zabliježila: Katarina Martinović