Kao što sam i rekao danas dajem jedan ekskluzivan članak a kao rezultat pomnog proučavanja karte iz 1718 godine koja je bila prilog izvješću Gustava Bodensteina.
Odmah da kažem na ovoj karti zajedno smo radili ja (Josip Lelić ) i Franjo Barišić, čovjek koji već godinama proučava povijest ovih prostora osobito župe Dubrave.
Možda ovo otkriće nekima i neće biti senzacija ali svakako ovo tumačenje daje jedan novi pogled na našu povijest.
Od kuda početi ?
Naš narod bi obicno rekao "od početka " .
Pa krenimo od početka kako bi i oni manje upućeni u povijest shvatili tok dešavanja naše povijesti.
Obično znam reći " istina je tu oko nas ,samo treba zagrebati površinu i naći istinu " .
Pa idemo redom.
Već je svima poznato da su franjevci na ove prostore zvanično došli 1299 godine.
Dolaskom na ove prostore pretpostavlja se da su prvi samostan podigli u Krepšiću mada ova pretpostavka nikada nije zvanično dokumentovana niti postoje dokazi postojanja samostana.
U periodu između 1300-1350 podižu samostan u G.Skakavi .
Ovaj samostan egzistira i poslije pada Srebreničke Banovine (1512 godine) pa sve do pada brčanskih prostora 1529 godine.
Ipak tijekom jednog kraćeg prodiranja Osmanlija između 1512-1520 godine ovaj samostan biva oštećen ali ga vjerni puk brzo obnavlja.
Nakon pada brčanskih prostora pod Osmanlije 1529 godine prestaje postojanje ovog samostana i malobrojni katolički puk ostaje pod jarmom Osmanlija te počinje islamizacija ovih prostora.
Ipak nakon izvjesnog vremena a zbog preostalog katoličkog puka uspostavlja se nova župa Ravne 1674 godine koja egzistira do 1742 godine kada se dijeli na župe Bijelu i Štrepce.
Pod župu Ravne potpadao je slobodno možemo reći veći dio Posavine sve do Usore.
Godine 1742 župa Ravne dijeli se na župe Bijelu i Štrepce.
Župa Bijela obuhvaća sledeća mjesta :
Bijela ,Dubrave, Skakava ,Hrgovi , Špionica, Babunovići ,Ujdurovići ,Seona, Vukšić ,Matići ,Vidovice ,Oštra Luka ,Bok ,Tramošnjica ,Turic, Slatina .
Godine 1784 župa Bijela dijeli se na : Bijelu ,Tolisu i Tramošnjicu .
Godine 1800 župa Bijela ponovno se dijeli na Dubrave i Skakavu a naknadnom podjelom opet na Špionicu (1865 godine) i Poljake (1925 godine).
Sada kada smo izložili sve ove osnovne podatke koje više ili manje većina zna (bar se nadam) vraćamo se na sam razlog objave a to je karta iz 1718 godine.
Ako ste pomno pratili tekst mogli ste shvatiti da 1718 godine kada je karta nastala postojala je samo župa Ravne (1674 -1742 g ).
Dalje promatrajući detaljno kartu uviđamo i neke pogreške u nazivima naseljenih mijesta ali i njihovog položaja na karti .
Obzirom da se autor sluzio njemackim jezikom a ispisujući nasa imena uočljivo je da ne postoje slova : ž,č,ć te se umjesto c piše z i sl. Naprimjer ime Brke pise Berka , Štrepci - Strepzi itd itd.
Ipak prateći tokove rijeka koji su prilično pouzdani orjentiri možemo reći da je karta prilicno dobro mapirana i da ne odudara od stvarne slike na terenu .
Ipak jedan detalj posebno nam je privukao pozornost a to je natpis " Lubnischa" a nalazi se na prostoru danasnje G.Skakave.
Pomno smo proučili ovaj naziv ali jednostavno isti se nije uklapao niti u kakve nazive (nazivi zaseoka ,potoka ,brda, obiteljskih prezimena i sl...).
Ipak prateći ucrtane puteve od kojih se čak i danas neki koriste jasno se i nedvosmisleno može reći da se natpis odnosi na G.Skakavu ali je i dalje nepoznanica na sto se odnosi ?
Kada smo kod puteva jasno se vidi da put (pješačka staza) vodi od Štrepaca (Strepzi) preko Rahića (Rajci) do G.Skakave i dalje prema D.Skakavi (Skakav).
Ako bi to danas pratili to je put koji dolazi od Rašljana pored kuće Marka(na) Domića nakon čega se odvaja prema Bijeloj a slivom potoka Skakavca nastavlja prema D.Skakavi.
Ipak naziv "Lubnischa" i dalje je ostao misterija , sto je to i sto je predstavljao ??
Pokušavajući prevesti ovu riječ nismo dolazili do nikakvih rjesenja niti bar do naznaka bilo čega.
Tada smo krenuli s tumačenjem slova i shvatili našu veliku zabludu tj da autor karte u stvari kod pisanja slova "L" nije u stvari pisao slovo
" L" nego li slovo "Z" sto smo shvatili poredenjem s riječju "Zabar" gdje imamo identicno slovo " Z" mada zbilja karakteristicnog oblika .
Na osnovu ovoga dolazimo do riječi "Zubnischa" što nam opet nije puno pomoglo jer niti takav naziv ne postoji niti je postojao u G.Skakavi.
Ipak kada smo uzeli u obzir da se radi o autoru germanskog podrijekla kojemu su naši nazivi strani pokusali smo shvatiti njegovo pisanje nasih riječi.
Pokušali shvatiti i shvatili !
Riječ je o riječi " Župnica" aludirajući na postojanju župne crkve u G.Skakavi koju je i ucrtao točno na karti od kuda se odvajaju putevi prema Bijeloj i D.Skakavi.
Da, autor je točno označio Zidine tj nekadašnju župnu crkvu na Zidinama koja će stoljećima kasnije ugledati svjetlo dana a samo na osnovu usmenih predanja svog vjernog puka koji su pomen na ovu crkvu prenosili s koljena na koljeno.
Ako sada sagledamo stanje stvari postojanje župne crkve u G.Skakavi tj Zidina bilo nam je pred očima od 1718 godine jasno ucrtano u karti ali zbog nejasnog rukopisa nismo shvatili poruku autora .
Da, ovo je jos jedan dokaz postojanja župne crkve i samostana u G.Skakavi koju je prvi put pomenuo fra.Bartol iz Pise u popisu franjevačkih samostana u Bosni 1385. godine.
Ipak nikada niti na jednoj karti kao na ovoj crkva " župnica" nije ovako precizno locirana.
proučavati stare karte i rukopise, jer nikada ne znamo što ćemo otkriti kada malo zagrebemo po površini povijesti .
Tekst i foto : Josip Lelić
![[Vrh]](https://2img.net/i/fa/invision/p_up_en.gif)